Home / "Brodovi"

VESLANJE

U razdoblju prije ugradnje brodskih motora u gajete i leute udaljenost između dvije točke računala se u vremenu potrebnom da se brodom na četiri vesla prevali put. Prosječna brzina u gajeti na četiri vesla je 3 milje na sat. Počinke od 15 minuta veslači su uzimali u prosjeku svaka dva sata. Udaljenost od Betine do Zadra iznosi 24 milja, a vožnja na ovaj način traje 8 sati, ne računavši počinke.

Vanka škvare, ciko mandroča

Dokumentarni film “Vanka škvare, ciko mandroča”, snimljen 2014, godine za potrebe stalnog postava Muzeja betinske drvene brodogradnje, priča povijest betinske drvene brodogradnje. Brodograditelji u ulozi pripovjedača vode nas putevima potrage za drvom, upoznaju s brodograditeljskim obiteljima Filipi i Uroda, opisuju posebnosti betinske gajete, razliku gajete i leuta, daju svoje viđenje drvene brodogradnje danas i kazuju brojne druge priče.

SVJEDOČANSTVA

“Jedan put smo radili gajetu od 17 nog za jednoga Jezeranina. Potpisali smo ugovor. Radili smo ujac, brat i ja. Prvu sedmicu smo radili rebra i kobilicu, drugu palubu i škafe za sohe, treću sedmicu smo ga pošili izvanka. Onda se brod maza paklon, smolom. Unutra katranom. Premazivanje je trajalo dva dana. Brod je bija dogovoren misec dan pri Božića, a za Badnju večer vlasnik nam je donija liganj šta je s njin ulovija. To nan je bija rekord.” Šime Šandrić, brodograditelj “Drveni brodovi plivaju leđnim stilom. Svi brodovi imaju svoja svojstva: imaju torziju, čvrstoću, propulzivnost. Ali, najveći je pojam da oni plivaju leđnim stilom. Ako drveni brod ima kičmu, ako ima pramac i krmu, ako ima utrobu, to je po uzoru na ljudsko tijelo…

BETINSKO BRODOGRADILIŠTE

U Betini je 1926. godine djelovalo jedno veliko brodogradilište i devet manjih. Zapisano je da je na tim  brodogradilištima od 31.  listopada 1926. do 31. listopada 1927. izgrađeno sedam jedrenjaka i pet čamaca, a da je popravljeno 60  jedrenjaka i 12 čamaca. Betinska  brodogradilišta su tada imala ukupnu površinu 11.200 m2, a svi ostali škverovi sjeverne Dalmacije zajedno  10.330 m2. Na škverovima  sjeverne Dalmacije u istom periodu zaposleno je 169 radnika različitih struka, od čega ih je 60 radilo u  Betini. Krajem 20 – tih godina 20. stoljeća došlo je do krize u brodograditeljstvu jer se velik broj brodograditelja našao na malom prostoru. Potaknuti egzistencijalnim razlozima, krenuli su u potragu za poslom po obližnjim područjima. Poznata su brodogradilišta koja su utemeljili Filipi u Sukošanu, Kukljici,…

KANATA

Kanata je svečanost prilikom porinuća broda ili završetka nekog velikog posla koju organizira gospodar koji kupuje brod, financira posao. U Betini je poznato Kolo od kanate, ples s jadranskim folkolornim elementima, uz glazbu i dvoglasno pjevanje, koje se i danas pleše pri porinućima.

CICIBELA

CICIBELA je betinska gajeta starijeg tipa, dužine 8 m. Izgrađena je u škveru Jere Filipija Tošulova 1931. godine za naručitelja Tomu Gregova iz Preka na Ugljanu. U svom radnom vijeku prevozila je težake, tegleću marvu i urod, a za vrijeme 2. svjetskog rata prevozila je narod u izbjeglištvo za El Shatt u tajnim noćnim plovidbama do Kornata gdje je čekao veći brod. Na stalnom oprezu, Cicibelu su svaki put potopili puneći je kamenom do naredne noći kad bi je opet osposobili za plovdbu. Cicibela je završila u zadarskoj Foši gdje je završila skoro potopljena. U jako lošem stanju 2006. godine kupio ju je Marino Mijat iz Tribunja i vratio u Betinu. Rekonstrukciju i obnovu je izvršio Čedomir Burtina Ćiro. Od stare građe ostala je jedna…

1 2

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close