• Radno vrijeme

    Od 1. do 30. lipnja i od 1. do 30. rujna:
    Ponedjeljak – subota: od 9 do 21 sat
    Nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Od 1. srpnja do 31. kolovoza
    Ponedjeljak – nedjelja: od 10 do 22 sata

    Od 1. listopada do 31. svibnja:
    Ponedjeljak – petak: od 9 do 15 sati

    Subota: od 9 do 12 sati
    Blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Muzej po dogovoru ili prema najavi otvara izložbeni prostor i izvan gore navedenog radnog vremena.

    Grupne posjete izvan radnog vremena potrebno je prethodno najaviti najmanje 5 dana ranije.

    Cijene ulaznica

    Odrasli: 25 kn
    Djeca do 8 godina: besplatno
    Učenici, studenti, umirovljenici: 15 kn
    Popust od 20% na grupe (min. 20 osoba)

    Ulaznice su besplatne za turističke vodiče i pratitelje organiziranih grupa, članove ICOM-a i muzejskih društava

    Audio vodič
    Engleski, njemački i talijanski
    Cijena jednokratnog korištenja vodiča – besplatno

    Stručno vodstvo

    Cijena (po grupi): 100 kn (uz najavu)

    Predškolska djeca i učenici: besplatno

Home / Aktivnosti / Izložba: Marame otoka Murtera

Izložba: Marame otoka Murtera

Izložbi Marame otoka Murtera prethodila je izložba Marame, šudari, hacoli… Marama kao dio ženske nošnje šibenskih otoka i priobalja koja je održana u Muzeju grada Šibenika u veljači 2018. godine. Autorice Sandra Barešin i Jasminka Paić odlučile su produbiti saznanja o maramama murterskog kraja i rezultat tih želja je izložba koju prati ovaj katalog. U suradnji s učenicama Gimnazije Antuna Vrančića dokumentirale su kazivanja s terena i vješto zabilježile posebnosti marama.

Marama, u Betini poznala kao hacol, u Murteru i Tisnom kao šudar, u Jezerima facol, vjekovima je bila dio nošnje odraslih žena svih godišta. Po šudaru se moglo prepoznati koliko godina žena ima, koji joj je bračni status i za koju priliku ga nosi. U vremenima kad je odjeća bila jednostavna, često nelijepa, zagasitih boja, marama je bila ukras. Žene su težile da ih imaju što više i njima se kitile. Može se reći da je posjedovanje marama bilo ekvivalent današnjem posjedovanju torbica ili lijepih cipela.

Marame su danas relikt prošlih vremena. Tamne i crne  marame nose rijetke starije žene, a mlađe ih nose samo prilikom nošenja narodne nošnje. U svečanostima poput pirovanja ili na crkvenim i folklornim događanjima nose se češće vezane na pasu ili na ramenima.

Marame otoka Murtera koje danas najčešće vidimo su crvene boje s cvjetnim detaljima jarkih boja. Pri kićenju ulica u danima crkvenih blagdana koriste se i druge marame, bijele, žute, crne, narančaste. Svrha im je dekorativna. Korištenje marama u ovom kraju danas vid je njegovanja identiteta. Kako od baštine preuzimamo i njegujemo ono nešto čime se ponosimo i što nam je srcu drago, tako  i marame danas imaju svoju ulogu. Ne koriste se na isti način kao prije mnogo godina, ali u promijenjenom obliku svjedoče nekim prošlim vremenima. Na taj način postaju važnim pokazateljem identiteta stanovnika otoka Murtera.

 

Kate Šikić Čubrić,

ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje