• Radno vrijeme

    Od 1. do 30. lipnja i od 1. do 30. rujna:
    Ponedjeljak – subota: od 9 do 21 sat
    Nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Od 1. srpnja do 31. kolovoza
    Ponedjeljak – nedjelja: od 10 do 22 sata

    Od 1. listopada do 31. svibnja:
    Ponedjeljak – petak: od 9 do 15 sati

    Subota: od 9 do 12 sati
    Blagdanima i državnim praznicima ne radimo.

    Muzej po dogovoru ili prema najavi otvara izložbeni prostor i izvan gore navedenog radnog vremena.

    Grupne posjete izvan radnog vremena potrebno je prethodno najaviti najmanje 5 dana ranije.

    Cijene ulaznica

    Odrasli: 30 kn
    Djeca do 7 godina: besplatno
    Učenici, studenti, umirovljenici: 20 kn
    Popust od 20% na grupe (min. 20 osoba)

    Ulaznice su besplatne za turističke vodiče i pratitelje organiziranih grupa, članove ICOM-a i muzejskih društava

    Audio vodič
    Engleski, njemački i talijanski
    Cijena jednokratnog korištenja vodiča – besplatno

    Stručno vodstvo

    Cijena (po grupi): 100 kn (uz najavu)

    Stručno vodstvo izvan Muzeja

    Cijena (po grupi) za razgled mjesta u pratnji stručnog osoblja Muzeja 200,00 kn

    Predškolska djeca: besplatno

Home / Aktivnosti / Izložba: Marame otoka Murtera

Izložba: Marame otoka Murtera

Izložbi Marame otoka Murtera prethodila je izložba Marame, šudari, hacoli… Marama kao dio ženske nošnje šibenskih otoka i priobalja koja je održana u Muzeju grada Šibenika u veljači 2018. godine. Autorice Sandra Barešin i Jasminka Paić odlučile su produbiti saznanja o maramama murterskog kraja i rezultat tih želja je izložba koju prati ovaj katalog. U suradnji s učenicama Gimnazije Antuna Vrančića dokumentirale su kazivanja s terena i vješto zabilježile posebnosti marama.

Marama, u Betini poznala kao hacol, u Murteru i Tisnom kao šudar, u Jezerima facol, vjekovima je bila dio nošnje odraslih žena svih godišta. Po šudaru se moglo prepoznati koliko godina žena ima, koji joj je bračni status i za koju priliku ga nosi. U vremenima kad je odjeća bila jednostavna, često nelijepa, zagasitih boja, marama je bila ukras. Žene su težile da ih imaju što više i njima se kitile. Može se reći da je posjedovanje marama bilo ekvivalent današnjem posjedovanju torbica ili lijepih cipela.

Marame su danas relikt prošlih vremena. Tamne i crne  marame nose rijetke starije žene, a mlađe ih nose samo prilikom nošenja narodne nošnje. U svečanostima poput pirovanja ili na crkvenim i folklornim događanjima nose se češće vezane na pasu ili na ramenima.

Marame otoka Murtera koje danas najčešće vidimo su crvene boje s cvjetnim detaljima jarkih boja. Pri kićenju ulica u danima crkvenih blagdana koriste se i druge marame, bijele, žute, crne, narančaste. Svrha im je dekorativna. Korištenje marama u ovom kraju danas vid je njegovanja identiteta. Kako od baštine preuzimamo i njegujemo ono nešto čime se ponosimo i što nam je srcu drago, tako  i marame danas imaju svoju ulogu. Ne koriste se na isti način kao prije mnogo godina, ali u promijenjenom obliku svjedoče nekim prošlim vremenima. Na taj način postaju važnim pokazateljem identiteta stanovnika otoka Murtera.

 

Kate Šikić Čubrić,

ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close