Home / "Brodovi"

SVJEDOČANSTVA

“Jedan put smo radili gajetu od 17 nog za jednoga Jezeranina. Potpisali smo ugovor. Radili smo ujac, brat i ja. Prvu sedmicu smo radili rebra i kobilicu, drugu palubu i škafe za sohe, treću sedmicu smo ga pošili izvanka. Onda se brod maza paklon, smolom. Unutra katranom. Premazivanje je trajalo dva dana. Brod je bija dogovoren misec dan pri Božića, a za Badnju večer vlasnik nam je donija liganj šta je s njin ulovija. To nan je bija rekord.” Šime Šandrić, brodograditelj “Drveni brodovi plivaju leđnim stilom. Svi brodovi imaju svoja svojstva: imaju torziju, čvrstoću, propulzivnost. Ali, najveći je pojam da oni plivaju leđnim stilom. Ako drveni brod ima kičmu, ako ima pramac i krmu, ako ima utrobu, to je po uzoru na ljudsko tijelo…

BETINSKO BRODOGRADILIŠTE

U Betini je 1926. godine djelovalo jedno veliko brodogradilište i devet manjih. Zapisano je da je na tim  brodogradilištima od 31.  listopada 1926. do 31. listopada 1927. izgrađeno sedam jedrenjaka i pet čamaca, a da je popravljeno 60  jedrenjaka i 12 čamaca. Betinska  brodogradilišta su tada imala ukupnu površinu 11.200 m2, a svi ostali škverovi sjeverne Dalmacije zajedno  10.330 m2. Na škverovima  sjeverne Dalmacije u istom periodu zaposleno je 169 radnika različitih struka, od čega ih je 60 radilo u  Betini. Krajem 20 – tih godina 20. stoljeća došlo je do krize u brodograditeljstvu jer se velik broj brodograditelja našao na malom prostoru. Potaknuti egzistencijalnim razlozima, krenuli su u potragu za poslom po obližnjim područjima. Poznata su brodogradilišta koja su utemeljili Filipi u Sukošanu, Kukljici,…

KANATA

Kanata je svečanost prilikom porinuća broda ili završetka nekog velikog posla koju organizira gospodar koji kupuje brod, financira posao. U Betini je poznato Kolo od kanate, ples s jadranskim folkolornim elementima, uz glazbu i dvoglasno pjevanje, koje se i danas pleše pri porinućima.

CICIBELA

CICIBELA je betinska gajeta starijeg tipa, dužine 8 m. Izgrađena je u škveru Jere Filipija Tošulova 1931. godine za naručitelja Tomu Gregova iz Preka na Ugljanu. U svom radnom vijeku prevozila je težake, tegleću marvu i urod, a za vrijeme 2. svjetskog rata prevozila je narod u izbjeglištvo za El Shatt u tajnim noćnim plovidbama do Kornata gdje je čekao veći brod. Na stalnom oprezu, Cicibelu su svaki put potopili puneći je kamenom do naredne noći kad bi je opet osposobili za plovdbu. Cicibela je završila u zadarskoj Foši gdje je završila skoro potopljena. U jako lošem stanju 2006. godine kupio ju je Marino Mijat iz Tribunja i vratio u Betinu. Rekonstrukciju i obnovu je izvršio Čedomir Burtina Ćiro. Od stare građe ostala je jedna…

Betinska gajeta

Betinska gajeta je drveni brod dužine između 5 i 8 metara, širine 2 do 2,60 metara, bez palube po cijeloj dužini. Robusnije je forme i konstrukcije od komiške falkuše ili korčulanske gajete. Betinski brodograditelji uspjeli su inovacijama na gajeti kao izvorno ribarskom brodu doći do proporcija i forme broda koji je bio savršeno prilagođen životnim potrebama i ruralnom gospodarstvu stanovnika otoka Murtera koje je ovisilo prvenstveno o njihovim prekomorskim posjedima, na Kornatima, otocima u Murterskom moru (Pučini) i Modravama, plodnoj kopnenoj prevlaci između mora i Vranskog jezera.

Promjena veličine fonta
Kontrast

Ova stranica koristi cookies (kolačiće) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnjim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića Više detalja

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close